Rođeni na današnji dan 09. Jun

09. Lipanj / 09.06.

Stigli smo do 9. juna, dana koji u istoriji simbolizuje modernizaciju Rusije, ali i trenutak kada je u Srbiji potpisan sporazum koji je označio kraj jednog od najtežih perioda krajem 20. veka.

1672. - Petar Veliki

Petar Veliki

Dana 9. juna 1672. godine rođen je Petar I Romanov, poznat kao Petar Veliki, jedan od najznačajnijih ruskih vladara i reformatora. Kao car Rusije, vladao je od kraja 17. do početka 18. veka i ostao upamćen po tome što je transformisao Rusiju iz relativno zaostale srednjovekovne države u modernu evropsku silu.

Petar Veliki je još u mladosti pokazivao interesovanje za nauku, tehnologiju i zapadnoevropsku kulturu. Tokom svojih putovanja po Evropi upoznao se sa naprednim državnim sistemima, industrijom i vojnom organizacijom, što ga je inspirisalo da sprovede opsežne reforme u Rusiji.

Njegove reforme obuhvatale su modernizaciju vojske i mornarice, reorganizaciju državne uprave, uvođenje novih obrazovnih institucija i podsticanje industrijskog razvoja. Posebno je značajno njegovo zalaganje za izgradnju moćne ruske mornarice, koja je omogućila izlazak Rusije na Baltičko more.

Jedan od njegovih najvažnijih poduhvata bilo je osnivanje Sankt Peterburga 1703. godine, grada koji je postao nova prestonica i simbol „prozora Rusije ka Evropi“. Ovaj potez imao je veliki strateški i kulturni značaj za dalji razvoj zemlje.

Petar Veliki je poznat i po tome što je sprovodio duboke društvene reforme, uključujući promene u načinu odevanja, administraciji i crkvenoj organizaciji, čime je pokušao da Rusiju približi zapadnom svetu.


Lično je učestvovao u brodogradnji tokom svojih putovanja u Holandiju i Englesku, gde je učio zanat kako bi kasnije mogao da razvije rusku mornaricu.

Petar Veliki ostaje upamćen kao jedan od najuticajnijih vladara u istoriji Rusije, čije su reforme zauvek promenile pravac razvoja države. Njegova vizija modernizacije i otvaranja prema Evropi postavila je temelje za Rusiju kao veliku svetsku silu.

I danas se njegov period vladavine smatra prekretnicom u ruskoj istoriji, jer je spojio tradicionalno nasleđe sa modernim evropskim idejama i institucijama.

🎂 Rođeni na današnji dan

  • Berta fon Sutner 1843. - Berta fon Sutner: Austrijska književnica i prva žena dobitnica Nobelove nagrade za mir, autorka čuvenog romana Dole oružje!. Dalje
  • 1915. - Les Pol: Američki gitarista i pronalazač, čovek koji je dizajnirao čuvenu "Gibson Les Paul" električnu gitaru, instrument koji je definisao zvuk rokenrola. Dalje
  • 1961. - Majkl Džej Foks: Zvezda trilogije Povratak u budućnost, čovek koji je svojom borbom protiv Parkinsonove bolesti postao inspiracija milionima ljudi širom sveta. Dalje
  • Džoni Dep 1963. - Džoni Dep: Jedan od najharizmatičnijih glumaca modernog Holivuda, nezaboravni kapetan Džek Sparou, koji često posećuje Srbiju i uživa u našem gostoprimstvu. Dalje
  • 1978. - Miroslav Klose: Legendarni nemački fudbaler i najbolji strelac u istoriji Svetskih prvenstava. Dalje
  • Natali Portman 1981. - Natali Portman: Oskarovka poznata po ulogama u filmovima Leon Profesionalac i Crni labud, jedna od najobrazovanijih glumica u svetskoj kinematografiji. Dalje

🔬 Zanimljivosti

ZAKLJUČAK DANA

Na današnji dan 1934. godine, svet je prvi put upoznao Paju Patka (Donald Duck) u kratkom crtanom filmu „Mudra koka“ (The Wise Little Hen). Iako je počeo kao sporedni lik, Paja je zahvaljujući svom specifičnom glasu (koji je osmislio Klarens Neš) i prgavom temperamentu brzo zasenio tadašnje zvezde. Njegov uspeh označio je prelazak animacije sa čisto fizičkog humora na humor zasnovan na psihologiji karaktera i emocionalnim reakcijama.
Naučna osnova razvoja animacije iz tog doba počiva na principima percepcije pokreta i tehnologiji višeravanske kamere (Multiplane camera), koju je Disney studio usavršio kako bi stvorio iluziju dubine (3D efekat) u dvodimenzionalnom crtežu.
Glavna formula (Iluzija pokreta - Kritična frekvencija stapanja):

$$ f_s > CFF $$


Da bi ljudsko oko doživelo niz crteža kao kontinuirani pokret, frekvencija smenjivanja slika ($f_s$) mora biti veća od kritične frekvencije stapanja treptaja (Critical Flicker Fusion frequency). U klasičnoj animaciji to je standardizovano na 24 slike u sekundi. Inženjeri su morali da usklade mehaniku projektora i brzinu trake sa fiziologijom ljudskog oka kako bi sprečili treperenje i zamor vida.
Paja Patak je takođe poslužio kao poligon za razvoj antropomorfizma u dizajnu. Animatori su primenjivali principe deformacije materijala, poznate kao squash and stretch (skupljanje i istezanje), kako bi likovima dali težinu i volumen, uprkos tome što su nacrtani na papiru.
Njegova popularnost tokom 1930-ih i 1940-ih bila je tolika da je Paja postao simbol otpora i običnog čoveka koji se bori sa svakodnevnim frustracijama, što je ostalo srž njegovog karaktera do danas.

Upotreba kolačića (eng. Cookies). Ovaj sajt koristi kolačiće u cilju analize saobraćaja i poboljšanja korisničkog iskustva. Daljim korišćenjem sajta izjavljujete da se slažete sa upotrebom kolačića.

Razumem