Rođeni na današnji dan 24. Maj

24. Svibanj / 24.05.

Stigli smo do 24. maja, jednog od najvažnijih kulturnih i duhovnih datuma za sve slovenske narode, dan kada slavimo same temelje naše pismenosti i identiteta.

1844. - Prvi telegraf

Prvi telegraf

Samjuel Morze poslao je prvu telegrafsku poruku na liniji između Vašingtona i Baltimora. Poruka je glasila: "Šta je to Bog stvorio!" (What hath God wrought!).

Telegraf je omogućio prenos informacija gotovo trenutno, što je predstavljalo ogromnu promenu u odnosu na dotadašnje načine komunikacije koji su zavisili od fizičkog prenosa pisama. Zahvaljujući Morzeovom kodu, sistemu tačaka i crtica, poruke su mogle brzo i efikasno da se šalju preko velikih udaljenosti.

Uvođenje telegrafa imalo je dalekosežne posledice – unapredilo je novinarstvo, trgovinu, vojnu komunikaciju i upravljanje državama. Informacije koje su ranije putovale danima ili nedeljama sada su stizale za nekoliko minuta.

Ovaj izum smatra se jednim od najvažnijih koraka ka razvoju modernih telekomunikacija, jer je postavio temelje za kasnije tehnologije poput telefona, radija i interneta.

🎂 Rođeni na današnji dan

  • 1686. - Gabrijel Farenhajt: Nemački fizičar koji je izumeo živin termometar i postavio temperaturnu skalu koja se i danas koristi u SAD. Dalje
  • 1819. - Kraljica Viktorija: Britanska vladarka čija je epoha ("viktorijansko doba") označila vrhunac moći Britanske imperije i velike društvene promene. Dalje
  • 1940. - Josif Brodski: Rusko-američki pesnik, esejista i nobelovac, jedan od najznačajnijih glasova svetske književnosti 20. veka. Dalje
  • 1941. - Bob Dylan: Američki kantautor, "glas generacije" i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, čije su pesme poput Blowin' in the Wind postale himne slobode. Dalje
  • 1966. - Eric Cantona: Legendarni francuski fudbaler, "Kralj" Mančester Junajteda, poznat po svom neverovatnom talentu, podignutoj kragni i prgavom karakteru. Dalje

🔬 Zanimljivosti

ZAKLJUČAK DANA

Na današnji dan 1844. godine, Semjuel Morze je poslao prvu zvaničnu telegrafsku poruku na liniji između Vašingtona i Baltimora. Poruka je glasila: "Šta je Bog stvorio?" (What hath God wrought?). Iako su eksperimenti sa strujom postojali i ranije, ovaj trenutak je označio rođenje telekomunikacija. Prvi put u istoriji, informacija je putovala brže od konja, voza ili bilo kog fizičkog prenosioca, pretvarajući planetu u povezani nervni sistem.
Naučna osnova telegrafa leži u elektromagnetizmu i upotrebi binarnog koda. Morze je shvatio da se električni impulsi mogu koristiti za zatvaranje strujnog kola na daljinu, gde bi elektromagnet na drugom kraju pomerao pisaljku ili proizvodio zvuk.
Glavna formula (Omov zakon):

$$ I = \frac{V}{R} $$


U ovoj osnovnoj jednačini elektrotehnike, $I$ je jačina struje, $V$ je napon, a $R$ je električni otpor. Da bi signal stigao na veliku udaljenost bez gubljenja snage usled otpora žice, Morze je morao da koristi releje — uređaje koji koriste slab ulazni signal da bi aktivirali lokalno napajanje i "osvežili" impuls za dalji put.
Morzeova azbuka, koja koristi kombinaciju tačaka i crta, bila je genijalan primer rane kompresije podataka. Najčešće korišćena slova u engleskom jeziku (poput slova "E") dobila su najkraće kodove, čime se maksimizovala brzina prenosa.
Događaj iz 1844. godine postavio je temelje za sve buduće mreže, od telefona do interneta. Princip pretvaranja slova u binarne impulse (struja teče / ne teče) direktni je predak digitalne logike koju koriste današnji procesori (1 i 0).

Upotreba kolačića (eng. Cookies). Ovaj sajt koristi kolačiće u cilju analize saobraćaja i poboljšanja korisničkog iskustva. Daljim korišćenjem sajta izjavljujete da se slažete sa upotrebom kolačića.

Razumem