Na današnji dan 1958. godine, predsednik Dvajt Ajzenhauer potpisao je akt kojim je osnovana NASA (National Aeronautics and Space Administration). Ovaj potez je bio direktan odgovor na sovjetsko lansiranje Sputnjika, ali je suštinski promenio fokus američkog vazduhoplovstva sa isključivo vojnih ciljeva na civilno istraživanje svemira, nauku i međunarodnu saradnju.
Naučna osnova rada NASE počiva na astrofizici i sistemskom inženjerstvu. Da bi se letelica uspešno lansirala u orbitu ili na drugu planetu, inženjeri moraju savršeno da izračunaju kosmičke brzine koristeći zakone univerzalne gravitacije.
Glavna formula (Prva kosmička brzina):
$$ v_1 = \sqrt{\frac{G \cdot M}{R}} $$
Ova formula određuje brzinu koju objekat mora dostići da bi ostao u kružnoj orbiti oko Zemlje. Ovde je $G$ gravitaciona konstanta, $M$ masa Zemlje, a $R$ poluprečnik Zemlje uvećan za visinu orbite. NASA je usavršila ove proračune kako bi omogućila misijama poput Voyagera da koriste gravitaciju planeta kao "praćku" za putovanje van Sunčevog sistema.
Pored fizike, NASA je ključno doprinela razvoju daljinske detekcije (remote sensing). Korišćenjem satelita za posmatranje Zemlje, naučnici su prvi put dobili precizne podatke o globalnom zagrevanju, ozonskim rupama i kretanju okeanskih struja, koristeći elektromagnetni spektar za analizu površine planete.
Osnivanje NASE 29. jula nije samo pokrenulo trku ka Mesecu, već je stvorilo hiljade "spin-off" tehnologija koje danas koristimo, od digitalnih senzora u kamerama telefona do savremenih filtera za vodu i memorijske pene.